AEROZAGAĐENJE

Izloženost ljudi onečišćenjima iz okoliša znatno utječe na zdravstveno stanje i kvalitetu življenja – bilo da se radi o kratkotrajnoj izloženosti visokim koncentracijama ili o dugotrajnoj izloženosti niskim koncentracijama štetnih tvari. Najveća opasnost od obolijevanja izazvanoga zagađenim zrakom odnosi se na starije osobe, malu djecu te one s hroničnim kardiovaskularnim i respiratornim bolestima. Različite ljudske aktivnosti uzrok su emisije onečišćenja u prirodi.

U organizam onečišćenja ulaze udisanjem, probavom ili apsorpcijom kroz kožu.

Prvi učinci mogu biti subkliničke promjene, na koje se može nadovezati bolest, a katkad može nastupiti i smrt.

Učinci onečišćenja zraka na zdravlje mogu se sažeti u dvije skupine:

1. Akutni učinci koji se naglo razvijaju kada se koncentracije onečišćenja znatno povećaju zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta ili kao posljedica industrijskih incidenata.

2. Kronični učinci nastanak kojih je posljedica svakodnevne izloženosti malim koncentracijama kombinacija atmosferskih onečišćenja. Nepovoljni učinci na zdravlje uglavnom su posljedica djelovanja triju glavnih skupina atmosferskih onečišćenja: Učinci na zdravlje mogu varirati u težini kliničke slike – od smrtnog ishoda, do blagoga bolesnog stanja ili samo nelagode. Prisutne su razlike u osjetljivosti među ljudima. Svi ljudi nisu na isti način pogođeni određenim štetnostima iz okoliša. One mogu ovisiti o brojnim čimbenicima, uključujući i razlike u općim i specifičnim karakteristikama pojedinca.

Lebdeće čestice, azotni dioksid i prizemni ozon danas se smatraju trima onečišćujućim tvarima koje najviše utječu na ljudsko zdravlje. Izloženost tijekom najveće koncentracije i dugotrajna izloženost ovim onečišćujućim tvarima ovise o težini utjecaja, od narušavanja respiratornog sustava do prerane smrti. Oko 90 % stanovnika evropskih gradova izloženo je onečišćujućim tvarima u koncentracijama iznad razina kvalitete zraka koje se smatraju štetnima po zdravlje.

Procjenjuje se da sitne lebdeće čestice (PM2.5) u zraku skraćuju očekivano trajanje života u Evropi za više od osam mjeseci. Benzo(a)piren je kancerogena onečišćujuća tvar koji izaziva sve veću zabrinutost, čije su koncentracije iznad najniže razine utvrđene u cilju zaštite ljudskog zdravlja u nekoliko gradskih područja, naročito u srednjoj i istočnoj Europi.

U cilju preveniranja akutnih i hroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja, stanovništvu se savjetuje:

  • Smanjiti kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet zraka
  • Hroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, naročito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem vazduhu i sredinama sa niskim nivoom aerozagađenja
  • Dok traju epizode velikog zagađenja zraka, poseban doprinos očuvanju zdravlja predstavlja odlazak na obližnje planine svakog vikenda
  • Naročito je važno da hronični bolesnici, starije osobe, mala djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama
  • Takođe se ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom, jer se na taj način, zbog dubokog disanja, veće količine zračnih polutanata unose u pluća
  • Smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama i korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet
  • Pri boravku na otvorenom koristiti zaštitne maske za aerozagađenje (najbolju zaštitu pružaju standardizovane zaštitne maske FFP3)
  • Smanjiti korištenje privatnih automobila te koristiti sredstva javnog gradskog prevoza koji ne zagađuju okoliš (trolejbusi i tramvaji).

Pripremila dr.Tijana Muhić Skalonja, pulmolog

Misija

Akreditacija OBS Akaz Small

Javne nabavke

JN OBS

Certifikat za kvalitet

AKAZ WEB 2014

Pisma pacijenata

Pisma pacijenata