Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da su na globalnom nivou hronična stanja kao što su srčane bolesti ili moždani udar postala glavni uzrok smrti.
Moždani udar (moždana kap, cerebrovaskularni inzult, CVI, apopleksija mozga) je rapidni gubitak moždane funkcije/funkcija zbog poremećaja dotoka krvi u mozak. Svjetska zdravstvena organizacija definiše moždani udar kao naglo nastali žarišni ili, rjeđe, globalni neurološki deficit koji traje duže od 24 sata ili dovodi do smrti, a može se objasniti samo cerebrovaskularnim poremećajem (WHO,1978.). Moždani udar predstavlja veliki medicinski, socijalni i ekonomski problem savremenog svijeta. Epidemiološki podaci govore o tome da svake 2 sekunde, bez obzira na dob i spol, netko negdje doživi moždani udar. Svakih 6 sekundi jedna osoba umre od posljedica moždanog udara. Moždani udar se može svrstati u dvije velike kategorije: ishemijski i hemoragijski. Ishemijski moždani udar uzrokovan je prekidom u dotoku krvi, dok hemoragijski moždani udar ili moždano krvarenje nastaje zbog pucanja krvnog suda ili zbog abnormalne strukture krvnih sudova.
Razne okolnosti, stanja, ponašanja, životne navike i bolesti samo su neki faktori rizika nastanka moždanog udara. Faktori rizika na koje ne možemo utjecati jesu starost i spol, pa tako muškarci iznad 45 godina, žene iznad 55 godina, imaju veće mogućnosti za nastanak moždanog udara. Najznačajniji faktori na koje se može uticati su: povišen arterijski krvni pritisak, povišen nivo masnoća u krvi, konzumiranje cigareta, pretilost, nepravilna ishrana, fizička neaktivnost i povišen nivo šećera u krvi. Glavni simptomi moždanog udara su: utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela; poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi; naglo zamagljenje ili gubitak vida posebno na jednom oku ili u polovini vidnog polja; naglo nastala intenzivna glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka; gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima; nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima. Za rano prepoznavanje je predložen takozvani FAST protokol (Face – lice, Arm – ruke, Speech – govor, Time – vrijeme). Rano prepoznavanje i javljenje u zdravstvenu ustanovu, u roku od 3-4,5h od pojave simptoma, su od izuzetnog značaja, jer je u tom slučaju bolji ishod terapije, te postoji više terapijskih opcija.

AKMU

Dijagnoza moždanog udara se, u najvećem broju slučajeva, može postaviti na osnovu anamneze (razgovor sa pacijentom ili osobama koje su bile prisutne u vrijeme pojave i razvoja simptoma), kliničkog pregleda i nativnog CT-a glave. Za dalje praćenje mogu se koristiti dodatne pretrage (MRI, SPECT, PET/CT).
Ishemijski moždani udar uzrokovan je trombom (krvnim ugruškom) koji prekine dotok krvi kroz arteriju koja snabdijeva mozak. Definitivna terapija usmjerena je na uklanjanje prepreke razbijanjem ugruška (tromboliza) ili njegovim mehaničkim uklanjanjem (trombektomija). Što se brže protok krvi vrati u mozak manje će moždanih ćelija umrijeti. Ostale medicinske terapije usmejrene su na smanjivanje povećanja ugruška ili sprječavanje formiranja novih ugrušaka. U tu svrhu, mogu se dati lijekovi kao što su aspirin, klopidogrel i dipiridamol kako bi se spriječila agregacija trombocita. Liječenje hemoragijskog moždanog udara fokusirano je na kontrolu krvarenja i smanjenje pritiska u mozgu. Ponekad se pacijent podvrgava operaciji kako bi se smanjili budući rizici, popravile određene abnormalnosti krvnih sudova uzrokovane moždanim udarom.
Najbolja prevencija moždanog udara je uvođenje zdravih životnih navika: pravilna ishrana, umjerena fizička aktivnost, održavanje optimalnog nivoa šećera i masnoća u krvi, te održavanje optimalnih vrijednosti arterijskog krvnog pritiska.


Pripremila dr Aleksandra Kerleta-Hadžiahmetović

Javne nabavke

JN OBS

UO OBS

Certifikat za kvalitet

AKAZ WEB 2014

Pisma pacijenata

Pisma pacijenata