U organizaciji Odjela za urgentnu medicinu Opće bolnice, za uposlenike ovog odjela, sve specijalizante i zaintersovane, dr. Elma Demirović i Maja Dedić održale su predavanje čija je tema bila subarahnoidalna hemoragija. Predavanje je realizovano u okviru plana kontinuirane interne edukacije za osoblje Bolnice.

SAH 1

Izljev krvi zbog rupture (prsnuća) proširene stijenke krvne žile na bazi mozga (80% aneurizmi u području Willisova kruga) u prostor ispod meke moždane ovojnice nazivamo subarahnoidalnim krvarenjem (SAH). Aneurizme su proširenja stijenki krvnih žila koja nastaju zbog njihove slabosti, tj. bolesti, a mogu biti različita oblika i veličine.

Klinički simptomi

Glavobolja, koja se pojavljuje u 85- 100% slučajeva, nastupa iznenada, kao "udarac ili eksplozija u glavi”. Pacijenti sa SAH-om predstavljaju 1% svih pacijenata sa glavoboljom koji se zbog toga jave u službu hitne pomoći. Povraćanje i mučnina uobičajeni su početni simptomi za razliku od glavobolje drugog uzroka, npr. migrene kod koje povraćanje obično nastupa kasnije, nakon određenog razdoblja glavobolje. Kočenje vrata označava bolni otpor na voljno ili pasivno savijanje vrata i čest je simptom i znak. Obično se ne razvija odmah, nego nakon tri do 12 sati, ali može i izostati u bolesnika s dubokim poremećajem svijesti ili onih s manjim krvarenjima. Iz tog razloga odsutnost kočenja vrata ne može biti znak koji isključuje dijagnozu SAH-a. Fotofobija (osjetljivost na svjetlost) i iritabilnost česti su simptomi u prvih nekoliko dana nakon SAH-a, a smatraju se i posljedicom iritacije mekih moždanih ovojnica. Poremećaj svijesti događa se kod oko 60 %. Pojavljuje se odmah nakon nastupa subarahnoidalnog krvarenja ili vrlo brzo poslije. Kliničke manifestacije poremećaja svijesti su različite, od letargije, konfuzije, agitacije ili pospanosti do duboke kome. Epileptički napadi (parcijalni ili generalizirani) Oko 10 posto bolesnika sa SAH-om dobije jedan ili više epileptičkih napada, većinom prvih dana, ali trećina od njih dobije prvi epileptički napad tek šest mjeseci do godinu dana nakon akutnog događaja. Rizik je veći u bolesnika koji su razvili ishemijski moždani udar, što govori da je uvjetovan pojavom komplikacija SAH-a, kao što je grč krvnih žila ili ponovno krvarenje, te u operiranih bolesnika.  Krvarenje na očnoj pozadini pojavljuje se u 20  % slučajeva.  Uzrokovano je naglim povećanjem pritiska moždane tekućine s pritiskom na vene očne pozadine. Žarišni neurološki simptomi koji se pojavljuju istovremeno sa nastankom SAH-a upućuju na postojanje oštećenja moždanog tkiva u pozadini SAH-a, npr. arteriovenske malformacije ili aneurizme koja je pritisnula na moždane živce ili je došlo do prodora krvarenja u moždano tkivo. 

Dijagnoza

•      Detaljna anamneza

•      Fizikalni pregled

•      Dijagnostička metoda izbora za ranu detekciju SAH-a je CT mozga. Osjetljivost CT-a opada s vremenom proteklim od nastupa krvarenja. SAH se CT-om može dijagnosticirati u 95 % slučajeva unutar24 sata. Nakon toga osjetljivost CT-a na SAH opada, do 7 dana po nastupu krvarenja. Nakon 7 dana krvarenje se vise ne opaža.

 Terapija

U slučaju da na cerebralnoj panangiografiji nađe aneurizma, terapija je operativna. Ako je nalaz negativan, terapija je konzervativna, što znači primjenu različitih lijekova (protiv bolova, protiv mučnine, za smanjenje grča krvnih žila mozga, za resorpciju krvarenja ili pak antiepileptici ovisno o izraženim tegobama i kliničkoj slici). 

Prognoza

Kod 20-30% pacijenata nastupa smrtni ishod nakon prvog krvarenja aneurizme. Visoka smrtnost od 50% nastupa zbog recidiva prije operacije, te sekundarne cerebralne ishemije.

 

SAH 2

 

Download icon

Sirimo Ljubav 200

Misija

Javne nabavke

JN OBS

Certifikat za kvalitet

AKAZ WEB 2014

Pisma pacijenata

Pisma pacijenata