Sunce i koža

Sunce i koza

 

Sunce i njegova svjetlost su bitni za mnoge aspekte života na planeti Zemlji. Naše tijelo je tako sazdano da iskorištava dobre strane sunca na više načina. Sunčeva svjetlost nam pomaže održavanju pravilnog ritma spavanja tako da ostajemo budni danju, a čvrsto spavamo noću. U zimskom periodu, kada na Zemlju dolazi manje sunčeve svjetlosti, ljudi su skloniji obliku depresije koja je poznata pod nazivom „sezonski afektivni poremećaj“. Sunčeva svjetlost pomaže našoj koži da proizvodi vitamin D koji je neophodan za normalno funkcionisanje kostiju i opšteg zdravlja. 

Ali sunce ima i svoju opasnu stranu. Ono može oštetiti Vašu kožu, čak i oči. Dobra vijest je da možete poduzeti neke jednostavne korake kako bi zaštitili svoju kožu od sunčevog oštećenja i da nastavite uživati u njegovim zdravim učincima.  

Sunčeva svjetlost putuje na Zemlju kao mješavina vidljivih i nevidljivih zraka ili valova. Dugi valovi, poput radio valova, su bezopasni za ljude. No, kraći valovi, kao što je ultraljubičasta (UV) svjetlost, mogu izazvati probleme. Najduži  od  UV zraka koji dospijevaju na Zemljinu površinu nazivaju se UVA zrake. Od njih su kraće tzv. UVB zrake

UV zrake

Previše izlaganja UVB zrakama može dovesti  do opekotina. UVA zrake mogu putovati dublje u kožu od UVB zraka, a obje vrste mogu utjecati na zdravlje vaše kože. Kada UV zrake ulaze u stanice kože, one uznemiavaju osjetljive procese koji utječu na rast i izgled kože.

Tokom vremena, izlaganje ovim zrakama može uzrokovati smanjenje i gubitak elasticiteta kože. Ona  može čak postati kožnata, zadebljana i naborana. Veća izloženost kože suncu uzrokuje njeno brže starenje.

Sama koža ima mehanizam koji sprječava ili popravlja  takvu štetu. Najdonji sloj kože stalno odbacuje  mrtve stanice kože, te ih zamjenjuje. Ovaj način oporavka kože mogli ste zapaziti ako ste imali sunčane opekline. Vaša koža se može oguliti, ali se njen normalan izgled vraća obično za jednu do dvije sedmice. Dakle, kada ste izloženi ultraljubičastom zračenju, postoji oporavljajući proces koji se događa stalno u svakoj izloženoj stanici. Ipak, dugoročne štete na koži mogu ostati.

Kako ljusdki organizam stari, koža sve teže može sama da popravlja nastala oštećenja. Tokom vremena, UV oštećenja mogu uzeti danak na vašoj koži i njenom  vezivnom tkivu. Rezultat toga je pojava  više bora i linija

Lice

Previše izlaganja suncu povećava rizik od raka kože. Ulazak UV zrake u stanice kože može naškoditi genetskom  materijal  koji se zove dezoksiribonukleinska kiselina (DNK). Oštećena DNK može prouzročiti promjene na stanicama koje se ogledaju u njihovom brzom rastu i dijeljenju. Taj rast dovodi do nakupina dodatnih stanica koje se zovu tumori ili lezije. Oni  mogu biti zloćudni (maligni) ili bezopasni (benigni).

Rak kože na prvi pogled izgleda kao mala mrlja na koži. Neke vrste raka mogu duboko prodrijeti u okolno tkivo. Takođe se mogu širiti od kože na druge organe u tijelu.

Svake godine, više od 2 milijuna ljudi liječe se od 2 vrste raka kože: bazalnih stanica i karcinoma pločastih stanica. Ove vrste raka se javljaju i kod starijih i kod mlađih ljudi. Rijetko su opasne po život.

Melanom je rjeđi, ali ozbiljniji tip raka kože.  Nastaje iz stanica koje daju pigment (boju) našoj koži. Vaš rizik za obolijevanje od melanom je veći ako su neki  članovi Vaše obitelji imali rak kože ili ako ste već imali melanom ili druge vrste raka kože. Glavni faktor rizika je postojanje velikog broja madeža ili ravnih madeža  nepravilnog oblika. Opekline, posebno tokom djetinjstva, također mogu povećati rizik za dobijanje melanoma.

Jedan od glavnih faktora koji utiče na zdravlje kože je genetika, koja određuje sadržaj pigmenta Vaše kože. Količina pigmenta određuje kolučinu Vaše zaštite od prirodnog sunčevog svjetla. Iako osobe tamnije puti imaju manji rizik od štete i bolesti povezane sa suncem, ljudi svih rasa i boja kože mogu dobiti rak kože.

UV index

Najbolji način da zaštitite i spriječiti pojavu raka kože je  je ograničiti njeno izlaganje suncu. Izbjegavajte provoditi duže vrijeme na suncu. Radije budite u sjeni nego na izravnom suncu. Nosite zaštitnu odjeću i sunčane naočale. Obavezno koristite zaštitne kreme za sunčanje u periodu 10:00-16:00 sati. Krema je posebno važna u tom periodu jer su tada sunčeve zrake najintenzivnije.

Kreme za sunčanje dolaze označene sa zaštitnim faktorom (SPF), kao što su 15, 30, ili 50. Krema za sunčanje s oznakom npr. SPF 15 znači da će Vam trebati  15 puta više vremena za dobijanje opekotina u odnosu da niste njome namazani. 

Period zastite

Na učinkovitost kreme za sunčanje utječe nekoliko faktora.  Treba je koristiti u okviru njenog vremenskog roka trajanja jer njene supstance van toga gube svoju efikasnost. Znoj i vrijeme provedeno u vodi također može smanjiti učinkovitost krema za sunčanje. Stoga kremu treba više puta nanositi na kožu.

Neki ljudi se duže izlažu suncu jer misle da time dobijaju više vitamina D. Treba znati da i vrlo mala izloženost suncu od 10 do 15 minuta dnevno  (leđa, dlanovi, ruke, lice) može biti dovoljna .

Stoga ograničite vrijeme na suncu kako biste zaštitili svoju kožu od ranih bora, oštećenja i bolesti. Postupajte pametno kada je sunce u pitanju i ono će Vam pokazati samo svoje dobre strane.

 

Izvor NIH News in Health

 

Javne nabavke

JN OBS

UO OBS

Certifikat za kvalitet

AKAZ WEB 2014

Pisma pacijenata

Pisma pacijenata