Kontinuirana edukacija za uposlenike bolničke laboratorije Opće bolnice
U okviru realizacije ovogodišnje interne edukacije na Odjelu za medicinsko – biohemijsku laboratorijsku dijagnostiku Opće bolnice, mr.ph. Amila Kapidžić, spec.med.biohemije, održala je predavanje o temi Laboratorijska dijagnostika urgentnih stanja.
Svrha edukacije je upoznavanje sa postojećim i novim testovima u laboratorijskoj dijagnostici najčešćih hitnih stanja kao i smjernice u racionalnom pristupu prilikom laboratorijske dijagnostike hitnog pacijenta.
U okviru predavanja je naglašeno da je, pri pružanju hitne medicinske pomoći, zadatak urgentnog laboratorija da u najkraćem mogućem vremenu obezbijedi ljekaru brz, tačan i precizan dijagnostički podatak kako bi što prije postavio dijagnozu i započeo liječenje. Spektar pretraga mora omogućiti dijagnozu najčešćih akutnih stanja kao što su: bolesti hemostaze, krvarenja, anemije, upale, akutne bolesti srca, jetre, bubrega i pankreasa, šećerna bolest, stanja kome i trovanja.
Savremeni odjeli urgentne medicine i jedinice intenzivnog liječenja osiguravaju liječenje bolesnika sa širokim rasponom medicinskih problema vezanih uz hitna stanja. Obzirom na činjenicu da obrada tih pacijenata mora biti izrazito brza i učinkovita, uposlenici tih odjela imaju veliku odgovornost, kako pri trijažiranju i dijagnosticiranju, tako i pri odabiru terapijskog zahvata. Rezultati dijagnostičkih postupaka poput RTG, ultrazvučne dijagnostike, te laboratorijskih pretraga, često su ključni dio evaluacije hitnih bolesnika, čineći tako klinički laboratorij izuzetno bitnim sudionikom u njihovu zbrinjavanju i liječenju.
Laboratorijske pretrage koriste se kako bi se potvrdile ili odbacile kliničke impresije, pri čemu se vrlo često odluke moraju donositi u trenu. U određenim akutnim stanjima, rezultati laboratorijskih pretraga neophodni su unutar nekoliko minuta, dok u drugim slučajevima vrijeme potrebno za laboratorijsku obradu (eng. Turn Around Time, TAT), u trajanju od jednog do dva sata, može biti prihvatljivo.
Laboratorijske pretrage se u okviru potrebe urgentne dijagnostike mogu podijeliti u tri kategorije:
- pretrage prve kategorije ili vrlo hitne pretrage;
- pretrage druge kategorije ili hitne pretrage;
- pretrage treće kategorije ili uvjetno hitne pretrage.
Pretrage prve kategorije ili vrlo hitne pretrage – uključuju pretrage čiji rezultati su neophodni unutar vrlo kratkog vremena, tj. unutar nekoliko minuta. Rezultati ovih pretraga od kritične su važnosti za vođenje liječenja u prvim presudnim minutama nakon hitnog prijema. Pretrage prve kategorije predstavljaju marker uzroka stanja ili učinka na stanje neposredne opasnosti za život. Na temelju njihovih vrijednosti, započinju se specifični i neposredni terapijski zahvati, a vremenski slijed i pouzdanost rezultata ovih pretraga od kritične su važnosti.
Pretrage druge kategorije ili hitne pretrage – uključuju širok raspon pretraga čiji rezultati moraju biti na raspolaganju unutar jednog sata. Njihove su vrijednosti bitne za dijagnozu, trijažu i praćenje učinaka liječenja hitnog pacijenta. Pretrage iz ove kategorije mogu uputiti na definitivnu dijagnozu i odrediti specifičnu terapiju, a vremenski slijed praćenja također predstavlja ključni faktor.
Pretrage treće kategorije ili uvjetno hitne pretrage – pružaju dijagnostičku informaciju nakon što je hitni pacijent stabiliziran, a vrijeme izvođenja laboratorijske pretrage može biti duže od jednog sata. Važno je napomenuti da rezultati ovih pretraga mogu otkriti medicinski problem koji leži u osnovi hitnog stanja pacijenta.
Bitno je naglasiti da za svaku traženu hitnu pretragu treba postojati opravdani razlog, a to su dijagnoza, procjena težine bolesti i prognoza, te praćenje uspješnosti liječenja hitnog pacijenta.
Preciznim odabirom hitnih pretraga, te vremenskim slijedom praćenja njihovih promjena, osigurava se pravovremeni početak terapijskog zahvata ili početak liječenja. Ovakvim ciljanim dijagnostičkim postupkom moguće je potvrditi radnu dijagnozu, odnosno, pomoći u postavljanju konačne dijagnoze i omogućiti praćenje liječenja.
Značajnu ulogu u tom procesu ima i interpretacija nalaza. Pri interpretaciji nalaza treba imati na umu ukupnu dijagnostičku osjetljivost i specifičnost pretrage, te učinak bioloških i farmakoloških faktora. Naime, hitni pacijent obrađuje se u bilo koje vrijeme u toku 24h, pa uvjeti kao natašte, fizička aktivnost, položaj tijela, uzorak dostupan za analizu, lijekovi...mogu bitno uticati na rezultat pretrage.
Osim postepene i ciljane dijagnostike, pri obradi hitnog pacijenta, od velike je važnosti timski rad između liječnika i specijaliste medicinske biohemije. Zajedničkim odabirom novijih pretraga, uspostavom savremenih algoritama ili smjernica i optimalnom upotrebom informacija koju pruža laboratorijski nalaz, osnova su za uspješnu medicinsko-biohemijsku obradu hitnog pacijenta.
