Za osoblje Odjeljenja za ginekologiju i akušerstvo Opće bolnice, dr. sci. med. Jadranka Milišić-Marić održala je predavanje o nekim postupcima kojima se podržava dojenje. 

Poslije porođaja postoji veoma osjetljiv period u kojem su majka i beba jedinstveno programirane da budu u kontaktu i da pozitivno utiču jedno na drugo.

Novorođenče, koje bez prekida može da ostane kod svoje majke, manje plače, spremnije organizuje cikluse spavanja, bolje doji, najbolje se ugrije u kontaktu „koža na kožu“, ranije prepoznaje majku, osjeća se sigurno u njenom naručju i rijeđe obolijeva.

U kontaktu sa svojom bebom, uz dojenje, majka je zdravija i emocionalno stabilnija; povećana uterina aktivnost reducira rizik od postpartalne hemoragije; brže gubi višak kilograma; štedi novac i vrijeme; „razumije i ono što beba ne kaže“. 

  Šta upućuje na to da je beba gladna ?

Vrpoljenje, mljackanje, sisanje, brzi pokreti očnih jabučica, beba stavlja ručice u usta, okreće se prema prsima, plače.

 Kako znati da beba dobija dovoljno mlijeka ?

Poslije hranjenja  beba spava par sati, sisa svaka 2-3 sata bar 10 minuta, ne duže od 60 min. Grudi su pune prije a prazne poslije hranjenja. Beba izgleda sita i zadovoljna.

Dojenje ne treba biti određeno majčinim rasporedom, već bebinim potrebama. Ukoliko beba plače, ne treba je ostaviti samu, treba je uzeti u naručje.

Odgovor na pitanje treba li bebi flašica i cucla, cucla-varalica i  vještačka bradavica je kratak – NE.

 Faktori koji mogu da ometu dojenje:

-      induciran porođaj

-      lijekovi dati majci (narkotici, anestetici)

-      učinci mehaničkih sila i asimetrija glave i vrata

-      odvajanje majke i djeteta

-      kupanje novorođenčeta odmah nakon porođaja

-      carski rez

Nadomjesci za majčino mlijeko se prema WHO  nalaze na posljednjem mjestu kao opcija hranjenja beba prvih 6 mjeseci.

Ako se, uz dojenje, njima ipak mora pribjeći, onda se beba dohranjuje špricom, kašičicom ili šoljicom.