Povodom osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije 7. aprila 1948 godine, posebna pažnja posvećuje se obilježavanju Svjetskog dana zdravlja.Na ovaj način nastoji se informisati šira društvena zajednica na globalnom nivou o važnosti određenog zdravstvenog problema. Svjetski dan zdravlja svake godine posvećen je određenoj zdravstvenoj temi.
Ove godine, glavna tema je sigurnost hrane i poštivanje procedura pri njenoj proizvodnji, prometu, pripremi i čuvanju. Svjetska zdravstvena organizacija želi podići svijest o ovom pitanju globalnog značaja, te ukazati na važnost i ulogu svih učesnika u prehrambenom lancu – od uzgajivača, prerađivača, proizvođača do prodavača i potrošača te državnih institucija u sastavu sigurnosti hrane i akademske zajednice.
Nove prijetnje sigurnosti hrane su u stalnom porastu. Promjene u proizvodnji, distribuciji i potrošnji hrane, promjene u okolišu, novi patogeni agensi, antimikrobna rezistencija – sve ovo predstavlja izazove za nacionalni sistem sigurnosti hrane.
Neispravna hrana je povezana sa godišnjim umiranjem oko 2 miliona ljudi – uglavnom djece. Hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili toksične i hemijske tvari je odgovorna za više od 200 bolesti, od proljeva do raka.
Kada je u pitanju situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine, zajedno sa bolestima koje se prenose respiratornim putem, crijevne zarazne bolesti se nalaze među deset vodećih zaraznih bolesti. U 2014. godini , akutni enterokolitis se, kao i prethodne godine, nalazi na trećem mjestu na listi, a registrovano je ukupno 3500 oboljelih sa stopom morbiditeta od 149,78/100000.
Sa 3500 prijavljenih slučajeva, akutni enterokolitis čini malo više od 2/3 ukupno prijavljenih crijevnih zaraznih bolesti.
Od 1995. godine, prosječno se godišnje registrira 4615 osoba oboljelih od akutnog enterokolitisa, bez značajnih odstupanja i s laganim silaznim trendom.
U protekloj godini registrovano je 423 oboljelih od trovanja hranom, sa stopom morbiditeta od 18,10/100000, i nalaze se na zadnjem mjestu liste deset vodećih zaraznih bolesti u Federaciji BiH. U 2014. godini, u čak četiri kantona (Posavski, Bosansko – podrinjski, Zapadno – hercegovački i Kanton 10) nije zabilježen niti jedan slučaj trovanja hranom.
Stopa morbiditeta je manja nego u 2013. godini i najmanja je od 1995 godine. U razdoblju 2011-2013. godine, nije bilo prijavljenih slučajeva trovanja hranom u Posavskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10. Najviše oboljelih je registrirano u Zeničko-dobojskom i Sarajevskom kantonu.
Analiza prijava laboratorijski izoliranih uzročnika pokazuje da su salmonele najčešće izolirani uzročnici crijevnih zaraznih oboljenja. Najčešći broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti je u dobi od 0-6 godina i 25-49 godina.