PREVENCIJA - NAJBOLJI LIJEK ZA MOŽDANI UDAR

Moždani udar je treći glavni uzrok smrti u razvijenim zemljama poslije kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Javlja se iznenada, iako postoje neki predznaci kao što su peckanje ili slabost u rukama i nogama, oduzetost mišića lica ili poremećaj govora. Poznato je da je liječenje ove bolesti teško, veoma skupo i što je najvažnije, krajnje neizvjesno.

Zbog toga je za ovu bolest prevencija najbolji lijek.

Preventivne mjere

Prevenciju možemo podijeliti na primarnu (sprečavanje da do udara ne dođe), i sekundarnu, kada se treba usmjeriti na sprečavanje sljedećeg moždanog udara.

Primarna prevencija je borba protiv faktora rizika za nastanak moždanog udara, od kojih, nažalost, na neke ne možemo uticati:

• životno doba (sa godinama raste i povećava se rizik)
• pol (muškarci češće obolijevaju dok je smrtnost kod žena veća)
• rasa (pripadnici crne rase imaju veću učestalost od bijele rase)
• genetski faktori

Najčešći faktori rizika na koje možemo uticati

• Povišen krvni pritisak

Povišen krvni pritisak je jedan od glavnih uzroka moždanog udara. Regulacija krvnog pritiska smanjuje rizik za 30-40 %. Osim lijekova, na njegovo smanjenje utiče i ograničenje unosa soli, smanjenje tjelesne težine, ishrana sa dosta voća, povrća i nemasnih mliječnih proizvoda, aerobno vježbanje, ograničenje unosa alkohola.

• Šećerna bolest i skriveni šećer (intolerancija na glukozu)

Odgovarajuća dijeta i vježbanje kao i lijekovi pomažu u regulaciji povišenog šećera. Stoga je potrebno kontrolisati nivo šećera u krvi (glikemija) i primjenjivati odgovarajuću antidijabetičnu ishranu, a po potrebi uvode se i lijekovi.

• Povećanje holesterola i triglicerida

Osobe s povišenim vrijednostima holesterola sklonije su nastanku ateroskleroze arterija, a povišen holesterol uzrokuje i povećanu učestalost moždanih udara. Lijekovi za snižavanje povišenog holesterola imaju povoljan učinak na učestalost moždanog udara.

• Bolesti srca i krvnih sudova

Srčane bolesti, a pogotovo poremećaji srčanog ritma, od kojih je najčešća fibrilacija atrija su značajan faktor rizika za nastanak moždanog udara. Fibrilacija atrija povećava učestalost moždanog udara otprilike pet puta. Primjenom peroralnih antikoagulansa može se u bolesnika s fibrilacijom atrija smanjiti rizik nastanka moždanog udara za otprilike 70 %. Najveći dio mozga opskrbljuju arterijskom krvlju unutrašnje karotidne arterije koje su ogranak zajedničke karotidne arterije. Značajno suženje (stenoza) karotidnih arterija je stenoza ≥75 % lumena arterije. Značajna stenoza karotidne arterije povezana je s povećanim rizikom nastanka moždanog udara.

• Konzumiranje duhana i alkohola

Prekid pušenja je važan zbog višestrukih faktora rizika koje ova navika nosi. Pušenje oštećuje krvne sudove, ubrzava zgrušavanje krvi i povećava krvni pritisak. Pri tome je povećan rizik i od malignih bolesti – karcinoma, naročito pluća i laringsa. Neophodno je izbjegavati i boravak u prostorijama gde se puši.
Alkohol također utiče na porast krvnog pritiska i pojavu svih vrsta udara.

• Upotreba oralnih kontraceptiva

Rizik nastanka moždanog udara povećan je kod žena koje uzimaju oralne kontraceptive, pogotovo one sa visokim sadržajem estrogena. Još uvijek nije jasno da li oralni kontraceptivi s malom dozom estrogena povećavaju rizik nastanka moždanog udara. Dokazano je da uzimanje oralnih kontraceptiva povećava rizik nastanka moždanog udara kod žena koje imaju i druge faktore rizika (žene starije od 35 godina, hipertenzija, pušenje). U studiji Svjetske zdravstvene organizacije u zemljama u razvoju, rizik moždanog krvarenja bio je značajno veći kod žena koje su uzimale oralne kontraceptive. Oralni kontraceptivi su povezani i s povećanjem rizika subarahnoidalnog krvarenja, što je naročito izraženo kod žena koje imaju i hipertenziju.

• Debljina i fizička neaktivnost

Debljina je jedan od važnih faktora rizika za nastajanje moždanog udara. Za procjenu uhranjenosti koriste se tzv. body mass index (BMI) (granica normale do 30 kg/m2) i obim struka (normalno ili poželjno do 102 cm kod muškaraca i do 88 cm kod žena). Jedan od najboljih "lijekova" za debljinu je redovna fizička aktivnost. Najbezbjedniji način vježbanja je brzo hodanje. Savjetuje se najmanje 30 minuta umjerene fizičke aktivnost dnevno. Moguće je aktivnost podijeliti i na tri perioda od po 10 minuta. Redovno vježbanje smanjuje rizik od povišenog krvnog pritiska i srčanih oboljenja, a pomaže i boljoj regulaciji šećera u krvi (bolja tolerancija glukoze), boljoj prokrvljenosti, kardiovaskulnom zdravlju i povišenju "dobrog" holesterola (HDL). Kod osoba sa srčanim problemima i onih koji su doživeli moždani udar ili TIA (prolazni ishemijski napad ili "mini moždani udar" koji je uzrokovan privremenim prekidom opskrbe krvi unekom dijelu mozga) potrebna je stručna konsultacija oko određivanja vježbi.

• Neadekvatna ishrana

Zdrava ishrana održava organizam i suzbija mnoge negativne procese. Kao najbolji tip ishrane navodi se takozvana „Mediteranska ishrana", koja sadrži integralne žitarice, povrće i voće, a u manjoj meri mliječne proizvode i ribu. Preporučuje se izbjegavanje hrane sa puno masnoća životinjskog porijekla (mesne prerađevine, masna mesa, previše masni mliječni proizvodi). Također, preporučuje se da se hrana ne soli previše. Ovakav način ishrane omogućava sniženje holesterola, šećera i povišenog krvnog pritiska.

• Stres

Stres povećava učestalost moždanog udara, posebno ako je hroničan, jer povećava krvni pritisak i remeti metabolizam šećera i masnoća.

Sekundarna prevencija se sastoji od što ranije i što hitnije primjene odgovarajućih lijekova, eventualne operacije sužene karotidne arterije i kontrole faktora rizika.

Od velike važnosti, kako za primarnu tako i za sekundarnu prevenciju je zdrav stil života, kao i redovne ljekarske kontrole i primjena adekvatne terapije.