Svjetski dan borbe protiv Parkinsonove bolesti obilježava se svake godine 11. aprila. Na taj način se želi skrenula pažnja javnosti na probleme sa kojima se suočavaju oboljeli, njihove porodice, te širu zajednicu upoznati bliže sa ovom hroničnom neurodegenerativnom bolešću, koja je treći najučestaliji neurološki poremećaj kod ljudi.Bolest nije smrtonosna, ali se ne može u potpunosti izliječiti.
Parkinsonova bolest je progresivna, neurodegenerativna i pripada grupi bolesti poremećaja pokreta. Najčešće se javlja nakon 50. godine života i jedna je od najčešćih neuroloških poremećaja kod starije populacije. Javlja se kod oba spola, ali se češće javlja kod muškaraca prosjeka 60 godina. U 5-10 % slučajeva radi se o ranom početku, tj. bolest počinje u 40. godini života.
Bolest često počinje bolovima u udovima, depresivnim raspoloženjem, te pojavom tipičnih simptoma: usporenjem pokreta, sitnim koracima, drhtanjem (tremorom) ruku u mirovanju (tremor poput valjanja pilula ili brojanja novca), ukočenošću, pogrbljenim držanjem.Oboljenje je uzrokovano sporim propadanjem moždanih ćelija koje stvaraju dopamin.
Dopamin je prirodna supstanca pronađena u mozgu koja kontroliše pokrete mišića cijelog tijela.
Iako se Parkinsonova bolest ne može izliječiti, lijekovi mogu značajno poboljšati simptome i pacijentima omogućiti relativno normalan život. Liječenje lijekovima mora se dopuniti fizikalnom terapijom. Najvažnije su vježbe za održavanje ili poboljšanje dnevnih aktivnosti. Pacijent može i sam sebi pomoći svakodnevnim laganim vježbama. Osim vježbi pacijent treba biti aktivno uključen u rad, hobi ili kućne poslove i kretanje. Na taj način održava fizičku i mentalnu sposobnost. Za uznapredovale slučajeve Parkinsonove bolesti, kada lijekovi više nemaju efekta, preporučuje se neurohirurška intervencija - duboka moždana stimulacija.
