Zbog najavljenog vala hladnoće i niskih temperatura zraka u Bosni i Hercegovini, građanima, posebno hroničnim bolesnicima, se preporučuje da smanje boravak na otvorenom i da poduzmu mjere samozaštite.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo savjetuju poseban oprez srčanim i plućnim bolesnicima kao i osobama koje imaju povišen krvni pritisak.
Niske temperature dovode do suženja krvnih sudova što kao posljedicu ima porast krvnog pritiska. Uslijed toga, već kompromitirani krvni sudovi kod hroničnih bolesnika mogu dovesti do neželjenih posljedica, tj. do moždanog ili srčanog udara.
Većina bolesnika koji imaju hronične bolesti ili se liječe zbog bolesti srca kod izlaganja niskim temperaturama i dodatnoj fizičkoj aktivnosti, dožive pogoršanje svojih tegoba.
Mnoge osobe nisu ni fizički spremne za povećane napore koje zahtijeva otežano kretanje po snijegu ili njegovo čišćenje oko kuće. Tada, prilikom izlaganja hladnoći i zbog pojačanog opterećenja kardiovaskularnog sistema mogu se pojaviti tegobe kao što su nepravilan rad srca, otežano disanje, bolovi u prsima.
Fiziološke adaptacijske sposobnosti kod srčanih bolesnika, a posebno kod koronarnih bolesnika i starijih osoba su zbog uznapredovale ateroskleroze krvnih žila smanjene. Zbog toga se kod tih osoba češće javljaju neadekvatne i nesvrsishodne adaptacijske reakcije. U vrijeme naglih vremenskih promjena može doći do promjena krvnog pritiska i pulsa I kiselinsko-bazne ravnoteže (acido-baznog statusa) u organizmu. Takve promjene mogu utjecati na stanje svijesti, pojavu bolova u prsima pa i pojave infarkta.
Zbog pojačanog rada srca na hladnoći može doći do njegovog ubrzanog rada, tahikardije ili dužeg nepravilnog rada (treperenja, tzv. fibrilacije atrija). Ova je aritmija posebno opasna jer dovodi do pojave ugruška u nekim strukturama srca. Kada se ugrušak pokrene i strujom krvi dođe u mozak, nastaje moždani udar, ponekad vrlo opsežan i s brojnim neurološkim posljedicama.
Uslijed suženja krvnih sudova, kod hroničnih plućnih bolesnika dolazi do pogoršanja njihove osnovne bolesti - astme, hronične opstruktivne plućne bolesti i hroničnog bronhitisa.
Građani se mogu zaštititi tako što će uzimati svoju redovnu terapiju, čuvati se hladnoće i ne izlaziti bez veće potrebe iz svojih domova, pogotovo u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima. U slučaju da ipak moraju izaći, trebaju poduzeti mjere samozaštite – obući adekvatnu garderobu i komotnu obuću, tj. dobro se utopliti uz obavezno nošenje šala, kape i rukavica. Takođe je neophodno zaštiti nos i usta zbog toga što tijelo, kada je izloženo hladnoći, sužava male krvne sudove u koži, prvenstveno na prstima ruku i nogu, ušima i nosu, kako bi se više krvi usmjerilo prema vitalnim organima poput srca i mozga. Zbog toga se najbrže hlade udovi, nos i uši, te ih treba zaštititi od smrzotina ali i od udisanja hladnog vazduha.
Na niskim teperaturama treba piti tople napitke, najbolje čajeve, nikako alkohol koji stvara lažni subjektivni osjećaj topline. Naime, osobe koje su izložene niskim temperaturama, a pod djejstvom su alkohola, gube osjećaj za hladnoću jer alkohol širi krvne sudove. Posljedica toga je da koža, kao najveći ljudski organ, otpušta toplinu i dolazi do pothlađivanja i smrzavanja.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Zavod za javno zdravstvo FBiH takođe su objavili čitav niz savjeta o tome kako se ponašati za vrijeme jakih zima i ekstremno niskih temperatura. Detalje možete vidjeti u priloženim preporukama.
Izvor: http://www.fena.ba
