Bol je neugodno senzorno i emocionalno iskustvo, povezano sa stvarnim ili mogućim tkivnim oštećenjem. Bol ima biološku i kliničku dimenziju, te psihološke, socijalne i kulturološke aspekte.
Bol može biti akutna, koja u svojoj osnovi ima zaštitnu ulogu (signalizira štetne promjene u organizmu) i hronična (ili stalna bol), koja nema biološke zaštitne uloge i predstavlja samostalnu bolest. Javlja se kao posljedica nesuzbijene akutne boli i vremenski je određena trajanjem više od tri do šest mjeseci.
Na doživljavanje i mehanizme boli utiču genetski i vanjski faktori, osobito pri nastanku hronične boli. Oboljenja koja uzrokuju hroničnu bol uključuju reumatoidni artritis, osteoartritis, lumbago, različite vrste glavobolja (migrena), maligna oboljenja, neuropatije, stanja nakon mastektomije, operacija grudnog koša i druga.
Prema podacima evropskih i američkih udruženja, oko 100 miliona pacijenata širom Evrope i SAD-a, ima hroničnu bol koja uzrokuje lične patnje i značajno utiče na bolesnikovo duševno, socijalno i ekonomsko stanje. Tome treba dodati i potrošnju velikih finansijskih sredstava zbog zdravstvene njege i izostanaka sa posla.
Nažalost, razumijevanje prirode boli je ograničeno, a edukacija javnosti, pacijenata i medicinskih radnika nedovoljna. Čak se i u razvijenim zemljama kod mnogih bolesnika ne postiže zadovoljavajuća kontrola bola, a mnogi pacijenti uopće nisu liječeni ili su liječeni neodgovarajućim tretmanom.
Zadovoljavajući rezultati se postižu samo organizovanim pristupom boli, a od svih simptoma nekog oboljenja, bol se često najjednostavnije može liječiti.
U Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" od 1997. godine radi Ambulanta za bol u kojoj se tretiraju svi oblici maligne boli.
