Reumatoidni artritis je teška, hronična, autoimuna, upalna bolest vezivnog tkiva koja se obično najviše ispoljava na zglobovima. U ovoj bolesti imunološki sistem napada tkivo koje oblaže i okružuje zglobove, hrskavica, kost i ligamenti zgloba se izjedaju, a u zglobu nastaju brazgotine.
Šta je uzrok reumatoidnog artritisa?
Stvarni uzroci nisu poznati. Prema najprihvatljivijoj teoriji, bolest nastaje kao kombinacija nekoliko faktora. Među njima su abnormalni autoimuni odgovor, genetska predispozicija i virusna ili bakterijska infekcija. Upalni proces je nusproizvod imunološkog sustava koji se bori protiv infekcije, te zalječuje rane i povrede.Zdrav organizam kontrolira i ograničava upalne procese, ali kod reumatoidnog artritisa izvjesni defekti, vjerojatno genetske prirode, podržavaju ovaj proces. Premda je puno toga poznato, još su nepoznati faktori koji dovode do ovog samorazarajućeg stanja. Također je ispitano mnogo virusa i bakterija, ali nije dokazano da ijedan predstavlja primarni "okidač" autoimune reakcije i naknadnog razornog upalnog procesa.
Rizična grupa
Reumatoidni artritis češći je kod žena nego muškaraca u odnosu 3:1. Premda se najčešće razvija u dobi od 30 do 60 godina, učestalost raste sa starenjem. Rizik je povećan kod porodica koje u svojim istorijama bolesti već imaju reumatoidni artritis.
Simptomi reumatoidnog artritisa – Kako posumnjati?
Karakterističan simptom reumatoidnog artritisa je jutarnja ukočenost koja traje najmanje pola sata. Otečenost i bol u zglobovima traju najmanje šest sedmica prije nego se reumatoidni artritis dijagnosticira.
Simptomi kao što su malaksalost, gubitka težine i groznica mogu biti početni znaci ove bolesti. Neki tvrde da nalikuju simptomima prehlade ili gripe, osim, naravno, što simptomi reumatoidnog artritisa mogu trajati godinama. Premda se reumatoidni artritis skoro redovito razvija u zglobovima prstiju, često zahvata koljena i gležnjeve, zapravo mnoge zglobove. Bol je često simetrična, ali može biti žešća na jednoj strani, ovisno o tome koja se ruka češće koristi. Upaljeni zglobovi obično su natečeni i često se pri dodiru osjeća da su topli. Kod nekih oboljelih, upala krajnjih arterija uzrokuje potkožne čvoriće ili kvržice veličine graška ili malo veće. Locirani su u blizini laktova, premda se mogu razviti i bilo gdje drugdje. Čvorići su obično bezbolni, rijetko otkrivaju prisutnost reumatoidnog vaskulitisa (upala krvnih žila), stanja koje pogađa krvne žile pluća, bubrega ili drugih organa. Moguće je nakupljanje tekućine, posebno u koljenima. U rijetkim slučajevima javlja se u zglobnoj vrećici iza koljena i formira Bakerovu cistu nalik tumoru, a ponekad se proteže niz list noge, uzrokujući bol.
PREPOZNAVANJE REUMATOIDNOG ARTRITISA
Osoba koja ima četiri od navedenih simptoma ili znakova najvjerojatnije ima reumatoidni artritis:
- Jutarnja ukočenost koja traje više od 1 sata (najmanje 6 tjedana)
- Upalu (artritis) tri ili više zglobova
- Artritis šake, ručnog zgloba ili zglobova prstiju ruke (najmanje 6 tjedana)
- Reumatoidni faktor u krvi
- Karakteristične promjene na rendgenskim snimkama
Koje pretrage se mogu napraviti?
Dijagnosticiranje reumatoidnog artritisa nije jednostavno. Mogu mu nalikovati mnoga druga stanja, a simptomi se razvijaju podmuklo. Rezultati krvnih pretraga i rendgenske snimke mogu biti normalni još mjesecima nakon pojave bolova u zglobovima.
Ipak, krvnim pretragama može se posumnjati na moguć reumatoidni artritis. Te pretrage su:
- reumatoidni faktor
- brzina sedimentacije eritrocita (SE)
- C-reaktivni protein (CRP)
- krvna slika
Liječenje/prevencija reumatoidnog artritisa
Reumatoidni artritis liječi se lijekovima i promjenom načina života.
Liječenje ide od jednostavnih i konzervativnih mjera kao što su odmor i odgovarajuća prehrana, do lijekova i hirurškog zahvata. Liječenje započinje s mjerama koje su najmanje agresivne, a zatim se, prema potrebi, koriste sve agresivnije metode.
Osnovni princip liječenja je pošteda zahvaćenih zglobova jer aktivnost pogoršava upalu. Redovitim odmorom obično se ublažava bol, a kratki, potpuni odmor u krevetu ponekad pomaže u razdoblju kad se bolest naglo pogorša.
Važna je redovita i zdrava prehrana. Nekim ljudima se stanje naglo pogorša nakon što pojedu određenu hranu. Prehrana bogata ribom i biljnim uljem, a siromašna crvenim mesom ima mali, ali povoljan učinak.
Opće mjere: redovita fizička aktivnost, kontrola težine, zdrava ishrana, primjena toplih i hladnih terapijskih postupaka (ovisno o fazi bolesti), tehnike opuštanja i uzimanje preporučenih lijekova.
