Sa prvim izlaganjem suncu na našoj koži često se pojavljuju alergijske reakcije. Crvenilo, svrab, osip, mjehurići ili bolni čvorići na koži vrlo su neprijatni a javljaju se nekoliko minuta do nekoliko dana od prvog izlaganja kože suncu. Još je nepoznanica zbog čega naš organizam osunčanu kožu doživljava kao nešto strano. Preovladava mišljenje da se radi o genetskoj predispoziciji.
Polimorfna svjetlosna erupcija
Najčešći tip reakcije kože na sunce jeste polimorfna svjetlosna erupcija. Karakteriše se reakcijom kože od 30 minuta do nekoliko časova nakon izlaganja UV zračenju a ispoljava se različitom kliničkom slikom. Promjene po koži se obično javljaju simetrično, zahvatajući mjesta izložena suncu, a prije svega čelo, obraze, dorzalne strane šaka i podlaktica te gornji dio grudnog koša. Praćene su svrbežom kao važnim dijagnostičkim znakom. Obično se prvi put javlja u drugoj i trećoj deceniji života i pogađa 10-20 % populacije i 2-3 puta je češća kod osoba ženskog pola. Prolazi nekoliko dana nakon prestanka izlaganja sunčevim zracima. Kako odmiču ljetni mjeseci učestalost ovog tipa reakcije sve je manja, jer sa postepenim sunčanjem nastaje djelimična desenzibilizacija organizma.
Ukoliko se razvije blaga alergijska reakcija, hladne obloge i uobičajene mjere zaštite od UV zračenja će biti dovoljne. Ako su simptomi intenzivniji, doktor će prepisati antihistaminike i kortikosteroidne kreme.
Aktinički prurigo
Aktinički prurigo se karakteriše pojavom čvorova i oderotina na izloženim i neizloženim delovima tela i nepodnošljivim svrabom a najčešće se manifestuje prije desete godine, obično se povlači prije adolescencije a primjećeno je recidiviranje kod žena u trudnoći. Promjene po koži mogu biti prisutne tokom cijele godine ali se obično pogoršavaju ljeti a tokom zime se povlače, ali ne u potpunosti. Pojava promjena na koži nijen toliko povezana sa izlaganjem suncu, već se stanje na koži pogoršava sa sunčanim vremenom. Manifestuje se bobuljicama i čvorovima praćenim izraženim svrbežom, oguljotinama po koži i stvaranjem krasti i ožiljaka. Javljaju se na područjima izloženim suncu, prije svega na licu, dorzalnim stranama šaka i na potkoljenicama.
Bolest se rijetko može kontrolisati izbjegavanjem izlaganja suncu i korištenjem zaštitnih krema visokog zaštitnog faktora. Kod nekih bolesnika korisna je PUVA terapija a ponekad je efikasna i topkalna intermitentna primjena kortikosteroida.
Hydroa vacciniforme
Hydroa vacciniforme je rijetka hronična fotodermatoza kod koje izlaganje UV zračenju dovodi do ponovljene pojave mjehurića i krastica iza kojih ostaju ožiljci na mjestima izloženim suncu. Klinički se javlja kod djece i to češće kod muškog pola. Obično se promjene po koži javljaju tokom ljetnih mjeseci, povlače se zimi, mada su kod nekih bolesnika prisutne tokom cijele godine. Nekoliko sati poslije izlaganja suncu, na izloženim predjelima, prije svega na obrazima, nosu, ušnim školjkama, šakama i grudima, prvo se pojvai crvenilo praćeno osjećajem bockanja i pečenja a u slijedećih nekoliko dana, pojavljuju se bobuljice i mjehurići čiji centar postaje nekrotičan. Može da im prethodi glavobolja, groznica i malaksalost.
Stanje se u najvećem broju slučajeva uspješno kontroliše redovnom primjenom anti UVA i anti UVB krema sa visokim zaštitnim faktorom. U nekim slučajevima se i liječenje beta karotenom pokazalo uspješno.
Solarna urtikarija
Solarna urtikarija ili koprivnjača nastaje 5-10 minuta minuta posle izlaganja Suncu. Na koži se javlja osjećaj peckanja i svrbeža, crvenilo a zatim i jasno ograničene blijedo crvene ili bjeličaste urtike okružene crvenilom. Uz izbjegavanje sunca, promjene se povlače nakon 1-2 sata. Mada se promjene najčešće javljaju na koži koja je izložena svjetlosti , ponekad su baš lice, dorzumi šaka i drugi izloženi dijelovi tijela pošteđeni. Ukoliko su promjenama zahvaćeni veći dijelovi tijela, mogu se javiti i sistemske reakcije u vidu nesvjestice, glavobolje, mučnine ili osjećaja gušenja.
Izbjegavanje izlaganja suncu, nošenje zaštitne odjeće i korištenje preparata sa visokim zaštitnim faktorom te primjena antihistaminika i blagih kortikosteroidnih krema se preporučuju kod solarne urtikarije.
Fotoalergijske reakcije
Fotoalergijska reakcija predstavlja poseban vid ćelijske hipersenzitivnosti u kojoj je zračna energija neophodna za stvaranje fotoantigena. UV radijacija pretvara lijek u imunološki aktivne komponente. Najčešći lijekovi i supstance koje dovode do fotoalergijskih reakcija su: antimikrobne supstance, mirisi, neke biljke, nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, kontacepcijske pilule, tertraciklini, tiazidni diuretici, preparati sulfonilureje, enalapril i drugo.
Fotoalergijske reakcije mogu nastati u bilo kojem uzrastu. Dominantna klinička manifestacija jue ekcemska. Promjene su lokalizovane na djelovima kože izložene suncu ali se promjene mogu proširiti na kožu cijelog tijela. Kod akutne reakcije, primarno postoje crvenilo i sitni mjehurići. U najvećem broju slučajeva, nakon prestanka djelovanja fotoalergena ili zračenja, dolazi do povlačenja promjena sa kože. Kontinuirana izloženost može uzrokovati kliničku sliku u kojoj se dominatno nalaze crvenilo, ljuštenje kože i gruba, sjajna, tvrđa koža.
U terapiji je osnovno prekid lijeka koji je doveo do fotosenzitivne reakcije ili zračenja. Lokalno se primjenjuju vlažne obloge i kortikosteroidne kreme te tablete protiv svrbeža a kod bolesnika sa težim kliničkim oblikom, kraće vrijeme se daje i sistemska kortikosteroidna terapija. Savjetuje se uputreba adekvatne odjeće i primjena sredstava za zaštitu od sunca.
Postoji i fotoalergijska reakcija koja nastaje u sadejstvu sunčeve svetlosti i nanošenja odredjenih hemikalija na kožu bilo da se one nalaze u kremama za zaštitu od Sunca, parfemima, losionima ili šminki. Dodavanje raznih biljaka i ulja za negu kože tokom sunčanja dobra je osnova za razvoj ekcema, pa čak i pojavu dugogodišnjih fleka na licu i dekolteu. Zato se preporučuje da se tokom ljeta, parfemi i losioni ne stavljaju direktno na kožu već u kosu ili na odjeću da bi se smanjila alergijska reakcija.
