mu web 2014-1

Moždani udar je treći najvažniji uzrok obolijevanja i smrtnosti, kao i najčešći uzrok invaliditeta, pokazuju svjetski epidemiološki podaci.
Kod moždanog udara dolazi do promjena na krvnim sudovima mozga. To dovodi do slabije prokrvljenosti mozga te strada moždano tkivo (nastaje moždani infark ili moždano krvarenje). Na krvne sudove, pored drugih faktora, utiču i vremenske promjene (promjene pritiska i temperature, padavine). Stoga statistika pokazuje da se u zimskim mjesecima povećava broj moždanih udara i da imaju veću smrtnost.

Fktori rizika za moždani udar se mogu svrstati u tri grupe:

  • one na koje se ne može uticati (starenje, pol, nasljeđe, rasna i etnička pripadnost)
  • na koje se može uticati (hipertenzija, pušenje cigareta, dijabetes, gojaznost, stres)
  • na nedovoljno potvrđene (zloupotreba alkohola, poremećaj koagulabilnosti krvi, poremećaj fibrinolize, trombocitna hiperagregabilnost, hormoni).

Moždani udar se može spriječiti i liječiti, samo ako se reaguje na vrijeme. Stoga ljekari na Svjetski dan borbe protiv moždanog udara upozoravaju da, ako se terapija primi u prva četiri i po sata od nastanka prvih simptoma (terapijski sat), velike su šanse za dobar ishod, tj. može se spasiti život i ublažiti posljedice bolesti.

Zbog toga je veoma važno da osoba i njena okolina prepoznaju simptome:

  • iznenadna slabost
  • trnjenje lica, ruke ili noge, posebno jedne strane tijela(može biti oduzeta)
  • otežan govor
  • iznenadni problemi s vidom
  • jaka glavobolja
  • povraćanje
  • vrtoglavica.

Po uočavanju ovih simptoma treba odmah pozvati Hitnu pomoć.
Dobrom prevencijom, ukazivanjem na faktore rizika i pravovremenim ultrazvučnim pregledom krvnih sudova vrata i glave može se u velikom procentu umanjiti mogućnost moždanog udara.

mu web 2014-2

Misija

Akreditacija OBS Akaz Small

Javne nabavke

JN OBS

Certifikat za kvalitet

AKAZ WEB 2014

Pisma pacijenata

Pisma pacijenata