dan srca1

Kardiovaskularna bolest (KVB) je svjetski ubojica broj jedan. Odgovorna je za 17,3 miliona smrtnih slučajeva godišnje, a do 2030. godine očekuje se da će se taj broj povećati na 23 miliona. Prečesto, društvo 'krivi' pojedince koji imaju ovo oboljenje - pušite, jedete i pijete previše a ne vježbate dovoljno!
Okruženje u kojem živimo, rad i igra može imati veliki utjecaj na našu sposobnost da napravimo pravi izbor za zdravlje našeg srca, a posebno u urbanim sredinama. Zdrav okoliš za srce je sredina gdje ljudi imaju priliku napraviti izbor za njihovo zdravlje. Na žalost, nisu svi u mogućnosti da biraju. Mnogi odrasli i djeca diljem svijeta su „zarobljeni"' okruženjem gdje se suočavaju sa:
• nedostatkom pristupa zelenim površinama
• nezdravom prehranom u školama
• neodoljivim reklamama duhana, alkohola i brze hrane
• izloženosti duhanskom dimu u parkovima, automobilima, na radnim mjestima.

FAKTORI RIZIKA ZA KVB
Ako postoje neki od rizičnih faktora za nastanak kardiovaskularnih bolesti, tada postoji i veća mogućnost za nastanak srčanog udara, moždanog udara ili periferne vaskularne bolesti. Na neke od njih možemo utjecati, dok na druge ne.
Rizični faktori na koje ne možemo utjecati:

  • starosna dob i spol

- Muškarci u dobi iznad 45 godina
- Žene u dobi iznad 55 godina

  • anamneza kardiovaskularnih bolesti u porodici

Pozitivna porodična anamneza – prijevremena smrt usljed koronarne bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova porodice (majka, sestra).

Rizični faktori na koje možemo utjecati

  • povišene vrijednosti holesterola u krvi
  • povišen krvni pritisak
  • pušenje
  • tjelesna aktivnost
  • pretilost
  • šećerna bolest.

SvDanSrca1Infarktom miokarda nazivamo propadanje stanica srčanog mišića uzrokovano naglim smanjenjem ili potpunim prekidom protoka krvi kroz krvne žile srca. Drugim riječima, infarkt miokarda spada u koronarnu bolest koja je klinički sindrom uzrokovan suženjem ili začepljenjem koronarnih krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić krvlju, što dovodi do neravnoteže između opskrbe i potrebe srčanog mišića za krvlju.

SvDanSrca2Infarkt miokarda najčešće nastupa u jutarnjim satima, između 6 sati ujutro i podneva. Učestalost je dva puta veća nego u ostalim dijelovima dana. Gotovo svaki četvrti infarkt javlja se tokom prvog sata nakon ustajanja, što ukazuje da je nastupio određeni stres. U tim jutarnjim satima taj početak dnevnih aktivnosti, koji je svojevrstan stres za organizam, može izazvati nesklad između potrebe i opskrbe miokarda kisikom, te stvoriti uslove koji mogu dovesti do prsnuća plaka i stvaranja ugruška (tromba) u krvnoj žili.

ŽIVOT NAKON SRČANOG UDARA

U svijetu žive milioni ljudi koji su preživjeli srčani infarkt. Mnogi od njih su se oporavili u potpunosti i nastavili normalan život.

Ako ste već preživjeli srčani udar, vaš cilj treba da bude:

  • pokušati se ponovno vratiti redovnim aktivnostima što je prije moguće
  • prevenirati sljedeći srčani udar
  • prevenirati komplikacije (srčano popuštanje ili iznenadna srčana smrt).

SvDanSrca3

Nakon srčanog udara, morate posjetiti svog kardiologa koji će Vam predložiti obavljanje testova koji treba da pokažu kakva je preostala srčana rezerva. Potrebno je obaviti pregled kod kardiologa, te ostale neophodne dijagnostičke procedure. Bitan je i razgovor sa doktorom.

Vaš doktor će također odmah zahtijevati od Vas:

  • promjenu načina života (prestanak pušenja, promjena ishrane ili povećanje fizičke aktivnosti)
  • redovno uzimanje lijekova (aspirin, nitroglicerin tablete za anginu, lijekovi za smanjenje nivoa holesterola i krvnog tlaka, lijekovi koji pomažu smanjenju nepotrebne potrošnje kisika i hranjivih tvari u srčanom mišiću)
  • uključivanje u kardijalni program rehabilitacije.

Ovo se odnosi na nekomplicirane srčane infarkte, a u slučajevima gdje se bolest nije nikada sanirala i stabilizirala, pravci daljnjeg liječenja i rehabilitaciju su posve individualni i određuje ih Vaš kardiolog.

POVRATAK SVAKODNEVNIM AKTIVNOSTIMA

Aktivnosti i svakodnevne vježbe su bitne za Vaš srčani mišić i kompletno zdravlje. Pomažu Vam da smanjite tjelesnu težinu, održite nivo holesterola i krvnog tlaka u referentnim vrijednostima, smanjite stres i podignete raspoloženje. Ako nakon srčanog udara imate bol u grudima, morate naučiti kada se odmarati i kada i kako koristiti lijekove za anginu.

Većina ljudi koji prežive srčani udar je sposobna da se postepeno vrati uobičajenim aktivnostima.

Pitajte Vašeg doktora kada se možete vratiti slijedećim aktivnostima:

  • vožnji automobila
  • fizičkoj aktivnosti
  • redovnom radu koji ste obavljali
  • seksualnoj aktivnosti
  • težim fizičkim opterećenjima (trčanje, podizanje tereta)
  • putovanju avionom.

Sirimo Ljubav 200

Misija

Javne nabavke

JN OBS

Certifikat za kvalitet

AKAZ WEB 2014

Pisma pacijenata

Pisma pacijenata