Za osoblje Odjeljenja za ginekologiju i akušerstvo Opće bolnice, dr. sci. med. Jadranka Milišić-Marić održala je predavanje o nekim postupcima kojima se podržava dojenje.
Poslije porođaja postoji veoma osjetljiv period u kojem su majka i beba jedinstveno programirane da budu u kontaktu i da pozitivno utiču jedno na drugo.
Novorođenče, koje bez prekida može da ostane kod svoje majke, manje plače, spremnije organizuje cikluse spavanja, bolje doji, najbolje se ugrije u kontaktu „koža na kožu“, ranije prepoznaje majku, osjeća se sigurno u njenom naručju i rijeđe obolijeva.
U kontaktu sa svojom bebom, uz dojenje, majka je zdravija i emocionalno stabilnija; povećana uterina aktivnost reducira rizik od postpartalne hemoragije; brže gubi višak kilograma; štedi novac i vrijeme; „razumije i ono što beba ne kaže“.
Šta upućuje na to da je beba gladna ?
Vrpoljenje, mljackanje, sisanje, brzi pokreti očnih jabučica, beba stavlja ručice u usta, okreće se prema prsima, plače.
Kako znati da beba dobija dovoljno mlijeka ?
Poslije hranjenja beba spava par sati, sisa svaka 2-3 sata bar 10 minuta, ne duže od 60 min. Grudi su pune prije a prazne poslije hranjenja. Beba izgleda sita i zadovoljna.
Dojenje ne treba biti određeno majčinim rasporedom, već bebinim potrebama. Ukoliko beba plače, ne treba je ostaviti samu, treba je uzeti u naručje.
Odgovor na pitanje treba li bebi flašica i cucla, cucla-varalica i vještačka bradavica je kratak – NE.
Faktori koji mogu da ometu dojenje:
- induciran porođaj
- lijekovi dati majci (narkotici, anestetici)
- učinci mehaničkih sila i asimetrija glave i vrata
- odvajanje majke i djeteta
- kupanje novorođenčeta odmah nakon porođaja
- carski rez
Nadomjesci za majčino mlijeko se prema WHO nalaze na posljednjem mjestu kao opcija hranjenja beba prvih 6 mjeseci.
Ako se, uz dojenje, njima ipak mora pribjeći, onda se beba dohranjuje špricom, kašičicom ili šoljicom.