Svi ljudi na određeni način reaguju na nepovoljne vremenske uslove, rijetko tko se dobro osjeća za vrijeme sparine ili izrazito visokih ili niskih temperatura, ali postoje osobe kod kojih su pojava tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovno povezani s lošim vremenskim uslovima. Oni se nazivaju meteoropati, a statistike pokazuju da gotovo svaka treća osoba na svijetu ulazi u tu grupu.
Kod meteoropata se smanjuju mehanizmi prilagođavanja na vanjske uticaje, a to je izraženije kod žena, djece, starijih osoba te kod hroničnih bolesnika. Obično se tegobe javljaju kod naglih promjena temperatura zraka, naglog pada atmosferskog pritiska ili prilikom porasta vlažnosti zraka. Dodatni faktori koji utiču na zdravlje su nivo polena u zraku i vjetrovi. Posljednjih godina dolazi do naglih vremenskih promjena, izmjenjuju se godišnja doba bez prelaznih razdoblja, dnevne razlike u temperaturi ponekad iznose i 15-20 ^oC, globalno zagrijavanje naše planete odvija se znatno brže od predviđenog.
Sve više se udaljavamo od prirode, naš organizam naučen je većinom na zatvorene prostore tako da mehanizmi autoregulacije nisu više "istrenirani" reagovati u dovoljnoj mjeri na promjene vremenskih uslova. Osim toga, ljudi koji su navikli na klimatizovane prostore često zanemaruju meteorološke parametre kao i signale koje im daje njihovo tijelo te pružaju svom organizmu dodatne nepotrebne stresove (npr. velike razike u temperaturi: zimi pregrijavamo zatvorene prostore, a ljeti ih previše hladimo).
Osim djelovanja na ponašanje i raspoloženje, evropski naučnici zaključili su da postoji nekoliko stanja koja se najčešće javljaju ili pogoršavaju ovisno o vremenskim uvjetima: poremećaji spavanja, glavobolja i migrena, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, reumatski bolovi, "fantomska bol" i bol u području ožiljka, fibromijalgija. Za neka od navedenih stanja postoji naučno objašnjenje.
Uveden je i upitnik METEO-Q za detekciju meteoropatije i meteorosenzitivnosti (uticaj vremenski promjena) na zdrave i bolesne ljude.
Pred promjenu vremena 24 - 48h, posebno osjetljivi ljudi mogu pokazivati simptome što se naziva meteoropatski sindrom.

Do pogoršanja reumatskih bolova za vrijeme pada atmosferskog pritiska dolazi zbog dodatnog širenja tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica što uzrokuje bol. Sličan mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca s posljedičnim bolovima. Pojava ili pogoršanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti za vrijeme vrućeg vremena ili za vrijeme velikih hladnoća objašnjava se dehidracijom, povećanom sklonošću zgrušavanju krvi, ili pak povećanim otporom u krvožilnom sistemu zbog stezanja krvnih žila uslijed hladnoće što dodatno opterećuje srce.
Ljeto se može lakše i ugodnije provesti ako se pazi na nekoliko bitnih potreba organizma: rehidraciju, zaštitu od topline i pravilnu prehranu. Pijenje vode je najbolji način rehidracije, voda treba biti umjerene temperature, treba je piti barem 2 litre dnevno, ne čekati da se javi osjećaj žeđi, jer je to već znak dehidracije. Bolje je piti vodu nego sokove koji sadrže šećer, oni neće riješiti osjećaj žeđi, a nepotrebno opterećuju organizam s dodatnim kalorijama. Osobama s bolestima srca preporučuje se konsultacija sa ljekarom o dopuštenom dnevnom unosu tečnosti. Hronični bolesnici obavezno moraju redovno uzimati propisanu terapiju.
Prehrana tokom ljeta treba biti lagana, bazirana na povrću i voću, ribi i mliječnim proizvodima, sa što manje teških mesnih obroka.

Zaštita od topline sastoji se u pravilnom izboru (kada je to moguće) izlaganja visokim vanjskim temperaturama. Ako je moguće, treba ograničiti kretanje po najjačem suncu, u periodu od 11-16 sati. Teže fizičke poslove ili bavljenje sportom treba obavljati rano ujutro ili odgoditi za ugodnija predvečerja. U periodu kada je tokom dana najtoplije poželjno je boraviti u umjereno klimatizovanim prostorima, ali opet izbjegavati velike temperaturne promjene.