Torakalna drenaža je hirurški postupak koji se izvodi radi evakuacije nefiziološkog sadržaja intrapleuralnog prostora, posredstvom drena. U najvećem broju slučajeva to je hitna hirurška metoda kojom se spašava život pacijenta.
VMT Mirsada Adilović i MT Minela Taslaman sa Odjeljenja za hirurgiju Opće bolnice "Prim.dr. Abdulah Nakaš", održale su predavanje o radu medicinske sestre/tehničara sa pacijenatima sa torakalnom drenažom.
Indikacije za torakalnu drenažu su pneumotoraks i pleuralna efuzija. Ovaj postupak izvodi ljekar tako što se pacijent smješta u sjedeći položaj sa rukom iznad glave. Medicinska sestra/tehničar priprema neophodni materijal, sterilni set kojeg čine: skalpel, hirurški konac, hiruršku pinceta, hvataljka po Peanu, makaze preparirke, sterilna gaza, sterilna kompresa, dren za torakalnu drenažu, šprice i igle, sterilne rukavice, sredstvo za dezinfekciju kože, lokalni anestetik, flaster i boca za torakalnu drenažu).
Nakon postavljanja torakalnog drena zadaci medicinske sestre/tehničara su:
- Postaviti pacijenta u ugodan povišeni položaj.
- Pratiti parametre respiracije, vrijednosti krvnog pritiska, pulsa i tjelesne temperature.
- Naknadno se vrši i kontrolni RTG snimak.
- Kontinuirano pratiti i bilježiti količinu i sadržaj drenažne tekućine u kolektoru ili boci.
- Pratiti ulazno mjesto drena u grudni koš, te ga previjati aseptičnim načinom.
- Ako je došlo do pojave znakova upale ili je prisutna sekrecija, treba pratiti njen izgled, miris i količinu, te prema odredbi ljekara uzeti bris za mikrobiološke pretrage.
- Redovno kontrolisati djelovanje sukcijske drenaže, odnosno, pojavljuju li se mjehurići zraka u drenažnom kolektoru ili boci.
- Pratiti dizanje i spuštanje stuba u komori drenažnog kolektora. On bi se pri udisaju trebao dizati, a pri izdisaju spuštati (kod pasivne drenaže).
- Obratiti pažnju na prohodnost drena jer se lako može začepiti ako je sadržaj hemoragičan.
- Voditi računa da drenažni kolektori budu ispod nivoa grudnog koša kako bi se spriječilo vraćanje tekućine i zraka u pleuralni prostor.
- Paziti da se drenažni sadržaj ne prelijeva iz jedne kolektorske komore u drugu, jer se u protivnom neće moći tačno očitati količina drenaže.
- Pratiti da se ne pomjera dren tokom mjenjanja položaja pacijenta
- Educirati pacijenta pravilnom disanju (duboki udisaji i izdisaji) te mu pomoći pri iskašljavanju.
- Ako je pacijent pokretan, potrebno ga je educirati o pravilnom rukovanju drenom kako bi spriječili komplikacije (ne dizati dren iznad nivoa grudnog koša, paziti na prelijevanje tekućine u komorama...).
